{"id":1457,"date":"2021-10-04T13:36:32","date_gmt":"2021-10-04T13:36:32","guid":{"rendered":"http:\/\/interenef.com\/?page_id=1457"},"modified":"2022-02-14T07:32:05","modified_gmt":"2022-02-14T07:32:05","slug":"zavrsni-dokument","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/interenef.com\/en\/zavrsni-dokument\/","title":{"rendered":"9. Interenef summary"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prof.dr.sc. An\u0111elko Milardovi\u0107<\/strong><\/p>

Uvodni dio – Prologomena Foruma<\/em><\/p>

\u00a0<\/p>

Institut za europske i globalizacijske studije (digitalni think tank: www.inegs.com<\/a>) organizirao je 5. jubilarni Me\u0111unarodni energetski forum<\/em> pod naslovom Energetska politika europske unije i demokracija energije <\/em>(https:\/\/interenef.com\/<\/a>).<\/p>

Pokrovitelj Foruma bio je gospodin Zoran Milanovi\u0107, predsjednik Republike Hrvatske.<\/p>

Forum se odr\u017eao 23. srpnja 2021. u Splitu. Dio je \u0161ireg projekta pod naslovom Globalno dru\u0161tvo rizika i nova dru\u0161tvena paradigma (<\/em>https:\/\/inegs.com\/nova-drustvena-paradigma\/<\/em><\/a> ).<\/p>

Institute for European and Globalization Studies<\/em>, kao organizator\u00a0 Foruma, promi\u010de tri javne politike<\/em> kao dio nove dru\u0161tvene paradigme. Prva<\/em> je IT, druga<\/em> energetska i tre\u0107a <\/em>mediteranska poljoprivredna politika.<\/p>

Dru\u0161tveni sustavi ne mogu funkcionirati bez informacija (I), <\/strong>njihova prijenosa \u2013 tehnologija (T<\/strong>), hrane (H)<\/strong> i energije (E)<\/strong>.<\/p>

Ovaj trokut predstavlja dru\u0161tvenu interakcijsku mre\u017enu strukturu. Hrana se ne mo\u017ee proizvesti bez energije i informacija\/tehnologija. Bez energije nemogu\u0107 je prijenos informacija. Prijenos energenata nemogu\u0107 je bez dana\u0161njih IT sustava. Sve je isprepleteno! Nema mjesta simplifikacijama.<\/p>

Rije\u010d je, dakle, o modelu koji bi trebao biti u funkciji samoodr\u017eivosti dru\u0161tvenih sustava<\/em> u interakciji sa svijetom u vremenu globalnog dru\u0161tva rizika<\/em>, dio kojega je pandemija Covid-19.<\/p>

U okviru Instituta za europske i globalizacijske studije, energetska politika<\/em> je jedna od tri politike koje se predstavljaju na forumima (\u0161ire: Forumi IEGS www.inegs.com<\/a>).<\/p>

IT, hrana\/poljoprivreda i energija tri su dominantna markera suvremene geopolitike 21.stolje\u0107a<\/em>. Zbog njih se vode i vodit \u0107e se budu\u0107i ratovi. Ratovi \u0107e potaknuti nove valove prisilnih migracija<\/em>. Isti valovi migracija mogu biti zbog nesta\u0161ice hrane, vode, energenata. Budu\u0107nost \u0107e svakako biti zanimljiva!<\/p>

\u017divot u postmodernom svijetu slo\u017eena je struktura. Treba ga promatrati holisti\u010dki\u00a0 u interakcijskom obliku. Ina\u010de se ni\u0161ta ne mo\u017ee razumjeti. Mo\u017ee se samo grije\u0161iti! Na kraju, proma\u0161iti! Mi ne \u017eelimo proma\u0161iti! Dosta nam je proma\u0161aja!<\/p>

O \u010demu se zapravo raspravljalo na 5. Jubilarnom me\u0111unarodnom energetskom Forumu? Slijedi prikaz panela!\u00a0 <\/em><\/p>

\u00a0<\/p>

First panel<\/strong><\/p>

Energetska politika EU. Zajedni\u010dko energetsko tr\u017ei\u0161te izme\u0111u mita i zbilje<\/em><\/strong><\/p>

Moderator i izvjestitelj prvog panela – prof.dr.sc. Davor \u0160krlec<\/em><\/strong><\/p>

Na panelu su sudjelovali dr.sc. Oliver Koch (Europska komisija-Op\u0107a uprava za energetiku), Franc Bogovi\u010d (zastupnik u Europskom Parlamentu), mr.sc. Petar Spr\u010di\u0107 (\u010dlan Uprave HEP-a) i Andreas R\u00f6rig (CEO, Eon Hrvatska). Uklju\u010dila se tako\u0111er i dr.sc. Kristina \u010celi\u0107, ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja.<\/p>

U tijeku je prilagodba nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske zakonodavnom paketu EU \u201eEnergetska unija\u201c koji je Europski parlament usvojio 2018. i 2019. godine, s naglaskom na obnovljivim izvorima energije, energetskoj u\u010dinkovitosti i tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije. U raspravi je istaknuto kako izme\u0111u ostalog zakonodavni paket ima svrhu unaprijediti regionalnu suradnju izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica s ciljem boljeg iskori\u0161tavanja potencijala obnovljivih izvora energije i njihove integracije u energetske sustave. U toj provedbi va\u017enu ulogu imaju nacionalni energetsko-klimatski planovi.<\/p>

Na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije jo\u0161 uvijek dominira nacionalna kompanija HEP, pa kod ostalih dionika na tr\u017ei\u0161tu to stvara dojam nedostatka konkurencije i likvidnosti tr\u017ei\u0161ta. Kroz dinami\u010dnu raspravu do\u0161lo se do zaklju\u010dka kako maloprodajni kupci nisu dovoljno informirani o tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije, da su procedure promjene opskrbljiva\u010da \u010desto nejasne i komplicirane, da je proces promjene opskrbljiva\u010da predug, ali da za sve dionike na tr\u017ei\u0161tu najve\u0107i problem predstavlja Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS). U drugom dijelu panela, panelisti su dali svoje prve dojmove o novom zakonodavnom prijedlogu Europske komisije \u201eFit for 55\u201c koji bi trebao omogu\u0107iti ostvarenje Zelenog dogovora (Green Deal) i cilja smanjenja emisija na razini EU za 55% do 2030. godine.<\/p>

Pritom je istaknuto kako energetska tranzicija predstavlja veliki izazov za sve dr\u017eave \u010dlanice, pogotovo za one koje u svom energetskom miksu imaju veliki udio fosilnih goriva (ugljen) i da je izostavljanje prirodnog plina kao tranzicijskog goriva za te dr\u017eave \u010dlanice kao i za one siroma\u0161nije jo\u0161 ve\u0107i tehnolo\u0161ki i financijski izazov. Europski fond za oporavak i otpornost \u0107e tu imati klju\u010dnu ulogu, a uspjeh pojedina\u010dne tranzicije \u0107e ovisiti o kvaliteti nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Zaklju\u010dak diskusije je bio kako u tranziciji treba uva\u017eiti tehni\u010dku neutralnost tehnologija za postizanje ciljeva dekarbonizacije dru\u0161tva, te pove\u0107ati ulaganja u energetsku u\u010dinkovitost kako bi smanjili potro\u0161nju energije, i elektri\u010dne i toplinske, u gospodarstvu, javnom sektoru i kod gra\u0111ana.<\/p>

Posebnu pozornost treba posvetiti za\u0161titi gra\u0111ana kako predvi\u0111ena poskupljenja prirodnog plina, ali i cijele energetske tranzicije ne bi uzrokovali pove\u0107anje financijskih izdataka gra\u0111ane. Istaknuto je kako dodatne napore treba usmjeriti na izradu mjera koje \u0107e sprije\u010diti energetsko siroma\u0161tvo gra\u0111ana. Panelisti su zaklju\u010dili kako dr\u017eave \u010dlanice trebaju \u0161to prije primijeniti zakonodavstvo EU za tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije kako bi se gra\u0111anima omogu\u0107ilo ravnopravno sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu kao pojedina\u010dnih proizvo\u0111a\u010da energije ili organiziranih u energetskim zajednicama\/zadrugama.<\/p>

Kroz regulatorni okvir treba obvezati operatore distribucijskih sustava za ubrzanu uspostavu sustava naprednih brojila kako bi se gra\u0111anima omogu\u0107ilo kvalitetnije sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energija, ali i zbog potreba koje \u0107e na elektrodistibucijski sustav postavljati intenzivna elektrifikacija cestovnog transporta.<\/p>

\u00a0<\/strong><\/p>

Second panel<\/strong><\/p>

Diplomatski energetski klub – Hrvatska\/ EU, Okvir za sliku geopolitike energije u 21. stolje\u0107u<\/em><\/strong><\/p>

Moderatorica i izvjestiteljica drugog panela – \u00a0prof.dr.sc Darija Karasalihovi\u0107, Zavod za naftno-plinsko in\u017eenjerstvo i energetiku RGN fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/em><\/strong><\/p>

Na drugom panelu koji je odr\u017ean u hibridnom obliku sudjelovali su Marcinkowski Bartosz – Voditelj politi\u010dko-ekonomskog odjela Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, Vitaly Yermakov Senior Research Fellow na Oxford Institute of Energy Studies iz Ruske Federacije, Wojciech Jak\u00f3bik – glavni urednik portala Biznesalert iz Poljske, Robert Bo\u0161njak iz Plinacra, rukovoditelj Slu\u017ebe strate\u0161kog razvoja u Zagrebu, Vladimir Prohorov, zamjenik veleposlanika Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu te Vladimir Ivanov, savjetnik za gospodarske odnose Veleposlanstva Ruske Federacije. U fokusu panela su bile geopoliti\u010dke implikacije projekta izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.<\/p>

Marcinkowski Bartosz<\/strong> je predstavio stavove Poljske i naveo da \u0161to se ti\u010de Sjevernog toka 2 i njegovog \u0161tetnog utjecaja, polo\u017eaj Poljske ostaje nepromijenjen. Poljska navedeni plinovod se smatra jasnom prijetnjom europskoj sigurnosti, te postoji uvjerenje da bi ga Kremlj mogao koristiti na politi\u010dki na\u010din. Nadalje, ustvrdio je da Sjeverni tok 2 slabi energetsku sigurnost i otpornost Europe, predstavljaju\u0107i potencijalno geopoliti\u010dko oru\u0111e Moskve za ostvarivanje ve\u0107ega utjecaja u Europi. Marcinkowski navodi kako se Poljska \u010dvrsto protivi kori\u0161tenju prirodnog plina kao politi\u010dkog oru\u0111a i protivi se sve ve\u0107oj ovisnosti o jednom izvoru, jednom pravcu i jednom opskrbljiva\u010du u EU, te zaklju\u010duje da Sjeverni tok do\u017eivljavaju kao inicijativu koja potkopava povjerenje me\u0111u saveznicima i u EU i u NATO -u. Tako\u0111er navodi da \u0107e Poljska nastaviti raditi s Ukrajinom i saveznicima, uklju\u010duju\u0107i SAD, na rje\u0161enjima koja \u0107e nam omogu\u0107iti ubla\u017eavanje posljedica izgradnje Sjevernog toka 2. Nastavit \u0107e podr\u017eavati zemlje koje te\u017ee \u010dlanstvu u zapadnim demokratskim institucijama i ne\u0107e prestati u nastojanjima da smanje sada\u0161nje i budu\u0107e prijetnje miru i energetskoj sigurnosti kako ih oni vide.<\/p>

Vitaly Yermakov<\/strong> navodi \u010detiri klju\u010dne to\u010dke: 1) Zavr\u0161etak izgradnje Sjevernog toka 2, sada neizbje\u017ean, ozna\u010dava uspjeh ruske strategije smanjenja rizika tranzita tre\u0107ih zemalja. 2) Ova strategija proizlazi iz temeljnih promjena u geografiji opskrbe ruskim plinom i nove konfiguracije ruskih cjevovoda koji povezuju nove proizvodne kapacitete na Yamalu s ciljnim tr\u017ei\u0161tem Njema\u010dke najkra\u0107im mogu\u0107im putem kroz sjeverne regije Rusije i putem Sjevernog toka. 3) Nasuprot tome, nepovratan pad proizvodnje plina na naslije\u0111enim poljima Rusije u Nadym-Pur-Tazu i starenje cjevovodne infrastrukture koja vodi prema Ukrajini stvaraju ograni\u010denja za budu\u0107e tranzitne tokove kroz Ukrajinu. 4) Karakterizacija Sjevernog toka 2 kao “suvi\u0161nog” plinovoda ne uzima u obzir ove va\u017ene \u010dinjenice i stoga stvara la\u017ena o\u010dekivanja u pogledu budu\u0107e uloge ukrajinskog tranzita.<\/p>

Wojciech Jak\u00f3bik<\/strong> kao predstavnik poljskih medija navodi da se Sjeverni tok 2 ne odnosi samo na isporuku plina ve\u0107 i na sigurnost. Ovaj aspekt pokazuje da to nije u sigurnosnim i vanjskopoliti\u010dkim namjerama Europske unije. Navedeno bi moglo dovesti do pove\u0107anja umjesto smanjenja cijena plina u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi zaklju\u010duje Jak\u00f3bik \u0161to nije u skladu s novom, ambicioznom klimatskom politikom i jednog dana bi projekt mogao postati ne\u017eeljeno siro\u010de. Isporuke vodika u Europu tako\u0111er se treba razmatrati sa stajali\u0161ta energetske sigurnosti \u0161to je jo\u0161 jedan argument protiv takvih isporuka kroz Sjeverni tok 2. Dijametralno suprotnu poziciju od poljskih sugovornika zauzeli su kolege iz Ruskog Veleposlanstva Vladimir Prohorov i Vladimir Ivanov. Oni su naveli kako je Sjeverni tok 2 isklju\u010divo komercijalni projekt koji zadovoljava interese Rusije, Njema\u010dke i EU u cjelini. Pu\u0161tanjem u rad projekta, osigurava se dodatna diverzifikacija putova opskrbe plinom. Odr\u017eiva opskrba plinom po konkurentnim cijenama u europske zemlje provest \u0107e se najkra\u0107im putem, \u0161to \u0107e tako\u0111er dovesti do smanjenja “ekolo\u0161kog otiska” od prijevoza plina do europskih potro\u0161a\u010da. Zaklju\u010dili su da \u0107e strate\u0161ki Sjeverni tok 2 oja\u010dati europsku energetsku sigurnost u narednim desetlje\u0107ima te se zbog toga zemlje \u00a0zainteresirane za projekt \u010dvrsto zala\u017eu za dovr\u0161etak izgradnje plinovoda.<\/p>

Robert Bo\u0161njak<\/strong> se osvrnuo na situaciju na doma\u0107em plinskom tr\u017ei\u0161tu te je naveo kako Hrvatska ima dobro razvijen plinski transportni i distributivni sustav, ukupne duljine preko 20.000 km preko kojeg se plinom izravno opskrbljuje preko 680.000 potro\u0161a\u010da u 19 od ukupno 20 \u017eupanija i gradu Zagrebu (neposredno preko sustava centraliziranog toplinskog grijanja broj korisnika prirodnog plina je znatno ve\u0107i). Plinski transportni sustav je preko interkonekcija s Ma\u0111arskom i Slovenijom povezan sa regionalnim i europskim plinskim sustavom, a UPP terminalom i evakuacijskim plinovodima sa svjetskim tr\u017ei\u0161tem UPP-a te omogu\u0107uje transport plina prema regionalnom i europskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>

Navedene interkonekcije omogu\u0107uju sigurnu i diversificiranu opskrbu plinom potro\u0161a\u010da u RH i bli\u017eem okru\u017eenju. Razvijeni plinski transportni i distributivni sustav u RH temelj su za aktiviranje stru\u010dnih, tehni\u010dkih i prirodnih potencijala potrebnih za transport dekarboniziranih plinova te za prikupljanje i skladi\u0161tenje CO2<\/sub>. RH ima zna\u010dajan broj iskori\u0161tenih plinskih i naftnih polja u kojima mo\u017ee skladi\u0161titi i cjevovodnu infrastrukturu kojom mo\u017ee transportirati dekarbonizirane plinove i CO2<\/sub>. Naveo je da u tom dijelu RH kao vlasnik podzemlja, proizvo\u0111a\u010di nafte i plina kao postoje\u0107i i potencijalni koncesionari i Plinacro kao transporter mogu sinergijski sudjelovati i biti tehnolo\u0161ki predvodnici u regiji \u0161to je vrlo bitno s aspekta energetske tranzicije.<\/p>

\u00a0<\/p>

Third panel<\/strong><\/p>

Geopolitika i energetika, Sjeverni tok 2 i globalni igra\u010di – Svi protiv svih <\/strong><\/p>

Moderatorica i \u00a0izvjestiteljica tre\u0107eg panela – Ana Stani\u010d, vode\u0107a stru\u010dnjakinja za europsko i me\u0111unarodno pravo<\/strong><\/p>

Panelisti ovog panela bili su dr. Matthias Dornfeldt sa Slobodnog sveu\u010dili\u0161ta u Berlinu, g. Konstantin Simonov iz Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost u Moskvi i dr. Katja Yafimava s Oxfordskog instituta za energetske studije. Panel je pru\u017eio druga\u010diju perspektivu rasprave o Sjevernom toku 2 u odnosu na diplomatski pogled panela koji mu je prethodio. Doktorica Katja Yafimava zapo\u010dela je panel raspravljaju\u0107i o regulatornim preprekama s kojima se suo\u010dava Sjeverni tok 2 nakon \u0161to je 21. srpnja izme\u0111u SAD -a i Njema\u010dke postignut sporazum prema kojem se Njema\u010dka obavezala odgovoriti na svaki poku\u0161aj Rusije da koristi energiju kao oru\u017eje protiv Ukrajine i drugih zemalja Srednje i Isto\u010dne Europe. U zamjenu za to SAD je pristao prestati blokirati projekt. Posebno je govorila o mogu\u0107im pote\u0161ko\u0107ama s kojima bi se Sjeverni tok 2 mogao suo\u010diti kao dio postupka certificiranja OPS -a EU -a u svjetlu nedavne odluke Suda pravde koja se odnosi na izuze\u0107e OPAL -a. Zatim je iznijela argumente za\u0161to nema dokaza da Gazprom “manipulira” tr\u017ei\u0161tem plina u Europi.<\/p>

Njezino stajali\u0161te ponovio je gospodin Simonov koji je nastavio raspravu izraziv\u0161i zabrinutost zbog kontinuirane politizacije pitanja plina u EU. Istaknuo je slu\u010daj izuze\u0107a OPAL -a kao dokaz pove\u0107ane politizacije. Po njegovom mi\u0161ljenju, pozivanje Europskog suda na na\u010delo energetske solidarnosti kao temelja za poni\u0161tavanje izuze\u0107a OPAL -a svodi se na pozivanje na politi\u010dki cilj \u010dija su priroda i opseg iz pravne perspektive nedefinirani i neprecizni.<\/p>

Dr. Mattias Dornfeldt zatim je predstavio njema\u010dku perspektivu Sjevernog toka 2 obja\u0161njavaju\u0107i posebno ulogu Sjevernog toka 1, prete\u010de Sjevernog toka 2. Panel je zatim detaljno raspravljao o uvjetima ameri\u010dko – njema\u010dkog dogovora i kako je prihva\u0107en u Ukrajini i drugim zemljama Srednje i Isto\u010dne Europe. Kona\u010dno, panel je zavr\u0161io raspravom o budu\u0107oj ulozi plina u EU -u i \u0161to to mo\u017ee zna\u010diti za Sjeverni tok 2.<\/p>

\u00a0<\/p>

\u010cetrvti panel<\/strong><\/p>

Demokracija energije<\/strong><\/p>

Moderatorica i izvjestiteljica \u010detvrtog panela – Nade\u017eda Kokotovi\u0107, Energy Club Bruxelles<\/strong><\/p>

\u010cetvrti \u00a0je panel \u00a0diskusiju sa krupnih i dugoro\u010dnih geopoliti\u010dkih projekata usmjerio na unutra\u0161nji plan, na neposredno snabdijevanje i upravljanje gra\u0111ana odr\u017eivom energijom. Europski Green Deal ima holisti\u010dki pristup energiji i kreiranju odr\u017eive budu\u0107nosti, s naglaskom na o\u010duvanju prirode, suzbijanje energetskog siroma\u0161tva i zelenim zalogom \u201cprvo, ne \u0161teti\u201d. Tako je energetska demokracija relativno nov politi\u010dki, ekonomski i socijalni koncept koji objedinjuje energetsku tranziciju u tehnolo\u0161kom smislu s idejama demokracije i sudjelovanja gra\u0111ana u novoj energetskoj paradigmi temeljenoj na obnovljivim izvorima energije i energetskoj u\u010dinkovitosti. Sada imamo nove pojave poput prosumers<\/em>, malih lokalnih elektrana koje zamjenjuju ili dopunjuju velika javna i privatna energetska poduze\u0107a. O tome su govorili Mario Rajn, gradona\u010delnik Kri\u017eevaca i \u010dlan upravnog odbora udru\u017eenja evropskih gradova u energetskoj tranziciji Energy Cities, Zoran Kordi\u0107, suosniva\u010d i CEO \u201cZelene energetske zadruge\u201d (ZEZ) i Anes Podi\u0107, ekolo\u0161ki aktivist iz BiH. Mario Rajn je predstavio razvojni plan Kri\u017eevaca \u010diji cilj je postati energetski neovisan grad do 2030. U Kri\u017eevcima je pu\u0161tena u rad prva grupno financirana sun\u010dana elektrana u\u00a0 Hrvatskoj, a u sljede\u0107oj fazi se planira Kri\u017eevce i 59 naselja povezati javnim me\u0111umjesnim prijevozom koji koristi zeleni vodik i koristiti geotermalne bu\u0161otine u centru grada za potrebe grijanja javnih ustanova, te unaprijediti sustav upravljanja otpadom. Zoran Kordi\u0107 je predstavio osnovne izazove s kojima se energetske zadruge suo\u010davaju, te objasnio da je gra\u0111anska svijest ono \u0161to prvenstveno motivira gra\u0111ane da postanu \u010dlanovi neke od mnogobrojnih energetskih zadruga, ali i drugih projekata u Hrvatskoj koji su koncentrirani na odr\u017eivi razvoj, turizam i poljoprivredu. ZEZ je \u010dlanica RESCoop, europske organizacije koja je najzaslu\u017enija za to sto su od 2019. energetske zadruga dobile pravni status u EU. Anes Podi\u0107 iz Eko-akcije je predstavio borbu nevladinih udruga u BiH i u drugim zemljama Zapadnog Balkana protiv izgradnje malih hidroelektrana, koje nanose ogromnu \u0161tetu rije\u010dnim tokovima i lokalnim zajednicama, a zauzvrat proizvode zanemarivu koli\u010dinu energije. Istaknuta je uloga Evropske komisije i Energetske zajednice u potrebi da zemlje Zapadnog Balkana ugrade u svoja zakonodavstva Okvirnu direktivu EU o vodama, kao i direktivu EU o pticama i stani\u0161tima.<\/p>

Split, 23. kolovoza 2021.<\/strong><\/p>

Prof.dr. sc. An\u0111elko Milardovi\u0107, utemeljitelj Interenef-a<\/p>

Institut za europske i globalizacijske studije. Digitalni think-tank, (www.inegs.com<\/a>), Split-Zagreb<\/p>

Prof.dr.sc. Davor \u0160krlec, Fakultet elektrotehnike i ra\u010dunarstva (FER), Zagreb<\/p>

Prof.dr.sc.Darija Karasalihovi\u0107, Zavod za naftno-plinsko in\u017eenjerstvo i energetiku RGN fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>

Ana Stani\u010d, E@A Law Limited,London<\/p>

Nade\u017eda Kokotovi\u0107, Direktorica Brussels Energy Club. Bruxelles-Sarajavo<\/p>

\u00a0<\/strong><\/p>

Bilje\u0161ka<\/strong><\/p>

Dokument uredila i na\u00a0 engleski prevela<\/em><\/p>

Prof.dr.sc.Darija Karasalihovi\u0107, Zavod za naftno-plinsko in\u017eenjerstvo i energetiku RGN fakulteta, Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prof.dr.sc. An\u0111elko Milardovi\u0107 Uvodni dio – Prologomena Foruma \u00a0 Institut za europske i globalizacijske studije (digitalni think tank: www.inegs.com) organizirao je 5. jubilarni Me\u0111unarodni energetski forum pod naslovom Energetska politika europske unije i demokracija energije (https:\/\/interenef.com\/). Pokrovitelj Foruma bio je gospodin Zoran Milanovi\u0107, predsjednik Republike Hrvatske. Forum se odr\u017eao 23. srpnja 2021. u Splitu. Dio […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"inline_featured_image":false,"site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"default","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-1457","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1457"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1457\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/interenef.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}