Šesti međunarodni energetski forum - INTERENEF

Energetska tranzicija i zeleni gradovi mediterana

Split, 23.rujna. 2022., Cornaro hotel

U partnerstvu s...

Euro bnaka

Europska banka za obnovu i razvoj

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Agencija za ugljikovodike

Splitsko-dalmatinska županija

Određenje Foruma

Međunarodni energetski forum je zamišljen kao mjesto susreta aktera iz akademske zajednice, energetskih kompanija, vlada/politike i medija radi promišljanja i problematiziranja različitih dimenzija energetske politike

Koncept Foruma

Međunarodni energetski forum promovira policy koncept, odnosno koncept energetske politike.

Međunarodni energetski forum stavljen je u okvir politologije. Temeljna ideja politologije energije je ideja moći i omoćavanja aktera u međunarodnoj zajednici upotrebom energetskih resursa kao poluga moći.

Forum želi promovirati značenje i važnost energetske diplomacije koja je povezana s vanjskom politikom i cjelokupnom nacionalnom, posebno energetskom sigurnošću.

Ciljevi foruma

Promovirati važnost energetske politike za funkcioniranje ekonomije u globalnom društva rizika u okviru policy koncepta i energetske politike kao tipa javnih politika.

Čime se bavi 6. INTERENEF?

Konferencija Energetska tranzicija i zeleni gradovi bavi se ulogom gradova u provođenju energetske tranzicije i prilagodbi klimatskim promjenama u Europi. Cilj konferencije je podizanje svijesti o važnosti gradova u ovom globalnom procesu, te načinima na koji gradovi mogu formulirati svoje dugoročne i održive strategije razvoja. 

Ova konferencija se tematski poklapa sa inicijativom EBRD pod nazivom Green Cities, te bi tako EBRD bio prirodni partner konferencije. Grad Split je u procesu izrade Zelenog akcijskog plana razvoja (GCAP) u sklopu Green Cities, te bi konferencija doprinijela procesu izrade plana, s jedne strane, a s druge bi pozicionirala Split kao glavnu platformu za zeleni dijalog gradova u Hrvatskoj.

Split bi također dobio priliku da pokaže na koji način grad doprinosi Zelenom kursu Europske unije, te bi tako postao intelektualni centar okupljanja drugih hrvatskih gradova i gradova u regiji oko zelene agende, i na taj način povećao svoj investicijski  potencijal. 

Paneli Foruma

1. Energetska tranzicija kao globalni trend u energetskoj politici 21.stoljeća

Globalno društvo i znanost su složni oko potrebe smanjenja polovice emisija stakleničkih plinova do 2030. godine u odnosu na razine iz 2010. godine. Globalni konsenzus o povećanju udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti pokazuje da je to jedini način borbe za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa do 2050. godine. Svijet je složan u potrebi borbe protiv klimatskih promjena. Preostaje pitanje usuglašavanja načina i rokova postizanja ciljeva energetske tranzicije, pri čemu Europska unija predvodi trendove zelenih energetskih politika.

2. Upotreba vodika u okviru energetske tranzicije

Povećanje udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije utjecati će i na povećanje korištenja obnovljivih plinova poput zelenog vodika što predstavlja mogućnost dekarbonizacije u sektorima koje je teško elektrificirati. Međutim, potrebno je integrirati različite sektore i primijeniti spoznaje tehnološkog napretka proizvodnje i primjene vodika kao preduvjeta za stvaranje i razvoj tržišta vodika. Trenutno više od 95% vodika ima podrijetlo u fosilnim gorivima, tzv. sivi i plavi vodik pri čemu je cilj razvoja proizvodnje zelenog vodika i smanjenja troškova njegove proizvodnje i širenje primjene njegovog iskorištavanja.

3. Dekarbonizacija gradova kao dio procesa prilagodbe klimatskim promjenama

Gradovi troše više od dvije trećine svjetske potrošnje energije i predstavljaju izvor više od 70% globalnih emisija CO2. Urbana dekarbonizacija stoga predstavlja iznimno važan preduvjet za ostvarivanje energetske tranzicije i uspostavu zelenih gradova. Posljednjih godina kontinuirano se usvajaju brojne strategije u koje se implementiraju rezultati istraživanja identifikacije tehnologija koje bi mogle pomoći postizanju ugljično neutralnih ciljeva energetske tranzicije u urbanim sredinama uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova energije, uštede u troškovima transporta i povećanje kvalitete življenja.

4. Uloga i mogućnosti gradova u borbi za održivi razvoj i čisti okoliš.

Ne postoji jedinstven recept primjene mjera za postizanje klimatski neutralnih gradova, ali je gradovima na raspolaganju cijeli niz tehnoloških mogućnosti koje mogu poticati kroz regulativu, osiguravanje financiranja i financijske poticaje za stvaranje poslovnih modela u urbanim sredinama. Tehnologije koje će u ključnim sektorima doprinositi povećanju energetske učinkovitosti poput dizalica topline, centraliziranih toplinskih sustava, sustava hlađenja, pametnih brojila i pametnih mreža će zasigurno imati najvažniji utjecaj na dekarbonizaciju gradova. Mobilnost u gradovima uključujući pametne tehnologije za primjenu u transportu zahtijevaju nastavak istraživanja i razvoja primjene pri čemu su javna i privatna ulaganja nužna u svim segmentima tehnološkog razvoja.

Prof.dr.sc. Daria Karasalihović Sedlar

Voditeljica Foruma

O energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji i ideji zelenih gradova

Energetska tranzicija usmjerena na eliminaciju učinaka fosilnih goriva na životno okruženje temelj je borbe protiv klimatskih promjena. Smanjenje utjecaja fosilnih goriva i povećanje energetske učinkovitosti glavni su ciljevi energetske tranzicije kojima se planira eliminirati ovisnost o neodrživim fosilnim izvorima energije, ispuštanje stakleničkih plinova, onečišćenje okoliša, energetsko siromaštvo uslijed visokih cijena energije, uvoza i nedostupnih izvora energije. 

 

Glavna okosnica energetske tranzicije je prijelaz na čiste obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i uspostava novih energetskih sustava i načina ponašanja potrošača energije. Time se stvara društvo otporno na tržišne poremećaje u opskrbi energijom, otporno na porast cijena fosilnih energenata kao što je prethodno bio slučaj na tržištu nafte, a tijekom 2021. godine i na tržištu plina. Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i prelaskom na gospodarstvo koje bi do 2050. godine trebalo postati ugljično neutralno, stvorili bi se uvjeti za lokalno iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunca, vjetra, ali i svih ostalih oblika kao što su biomasa, geotermalna energija, hidroenergija itd.

Europska unija je usvajanjem ciljeva Zelenog plana (engl. EU Green Deal) postavila zahtjeve pred države članice EU-a za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, te povećanjem energetske učinkovitosti i to u dva razdoblja; jedno do 2030. godine i drugo do konačnog postizanja ugljično neutralnog gospodarstva do 2050. godine. Republika Hrvatska je kroz Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu zacrtala smjer energetskog razvoja Republike Hrvatske u narednom razdoblju koji će biti u skladu s europskim smjernicama energetskog razvoja te se jasno opredijelila za provođenje energetske tranzicije i postizanje klimatske neutralnosti. Za postizanje ciljeva energetske tranzicije nužna je uspostava mjera za ostvarivanje tzv. Nultog scenarija do 2030., odnosno 2050. godine. Nulti scenarij nije formalno usvojen, no za postizanje ciljeva EU Zelenog plana neophodno će biti njegovo usvajanje kao službenog energetskog scenarija razvitka i postizanja klimatske neutralnosti. Dekarbonizacija će se morati provoditi u svim sektorima uključujući sektor energetskih transformacija, transporta, industrije, građenja, uslužnih djelatnosti. Za postizanje ciljeva smanjenja emisija CO2, ali i drugih stakleničkih plinova nužne će biti investicije u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti. To se prvenstveno odnosi na dekarbonizaciju u sektoru proizvodnje električne energije kroz znatni porast izgradnje sunčanih elektrana i njihove instalirane snage te vjetroelektrana. Važna će biti i dekarbonizacija sektora toplinarstva i uspostava centraliziranih toplinskih sustava. U sektoru transporta očekuje se potpuna elektrifikacija, a kroz dekarbonizaciju uslužnih djelatnosti i sektora zgradarstva očekivan je razvoj zelenih gradova s postupnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova te razvoj i primjenu novih tehnologija i izvora energije poput geotermalne energije, vodika ili hvatanja, korištenja i podzemnog skladištenja CO2, itd. Sektor zgradarstva predstavlja inače najveću pojedinačnu konačnu potrošnju energije te ujedno i najveći potencijal dekarbonizacije i razvoja zelenih gradova. Očekivane investicije za ostvarivanje projekata u sklopu energetske tranzicije mogu osigurati gospodarski razvoj Republike Hrvatske i stvoriti preduvjete za održivu energetsku budućnost, no za to je neophodno identificirati glavne prepreke za realizaciju projekata i stvaranje povoljnog investicijskog okruženja uz otklanjanje administrativnih i zakonodavnih prepreka. Energetska tranzicija u cjelini, a naročito kroz razvoj zelenih gradova tako podrazumijeva povećanje konkurentnosti gospodarstva uz poticanje inovacija, povećanje brige za zaštitu okoliša i primjenu mjera za smanjenje negativnog učinka fosilnih goriva, ali i osiguravanje sigurnosti i nezavisnosti opskrbe energijom Republike Hrvatske.