Energetska sigurnost Europske unije u novom geopolitičkom okruženju
Split, 27. rujna 2024., Cornaro hotel
U organizaciji...
Znanstveno razvojna inicijativa
U partnerstvu s...
Ministarstvo gospodarstva
Splitsko-dalmatinska županija
Energetski institut Hrvoje Požar
IMC agencija
Određenje Foruma
Međunarodni energetski forum je zamišljen kao mjesto susreta aktera iz akademske zajednice, energetskih kompanija, vlada/politike i medija radi promišljanja i problematiziranja različitih dimenzija energetske politike
Koncept Foruma
Međunarodni energetski forum promovira policy koncept, odnosno koncept energetske politike.
Međunarodni energetski forum stavljen je u okvir politologije. Temeljna ideja politologije energije je ideja moći i omoćavanja aktera u međunarodnoj zajednici upotrebom energetskih resursa kao poluga moći.
Forum želi promovirati značenje i važnost energetske diplomacije koja je povezana s vanjskom politikom i cjelokupnom nacionalnom, posebno energetskom sigurnošću.
Ciljevi foruma
Promovirati važnost energetske politike za funkcioniranje ekonomije u globalnom društva rizika u okviru policy koncepta i energetske politike kao tipa javnih politika.
Čime se bavi 7. INTERENEF?
Solarna energija u energetskoj politici Europske unije s osvrtom na Hrvatsku
Međunarodni energetski forum (INTERENEF) tradicionalno podržavaju Vlada RH, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split. Svake godine Forum okuplja brojne stručnjake, kreatore politika i ključne poslovne dionike iz EU i Jugoistočne Europe, postajući jedno od vodećih središta za rasprave o energetici u Hrvatskoj. Sedmo izdanje Foruma posvećeno je solarnoj energiji i na neki je način nastavak rasprava o zelenoj energetskoj tranziciji Mediteranu o kojoj se govorilo tijekom šestog izdanja Foruma, 2022.
Solarna energija igra ključnu ulogu u prijelazu na čistu energiju, a EU je dugo bio predvodnik u razvoju solarne energije. Europski zeleni plan i REPowerEU još su jednom ponovili važnost solarne energije u opredjeljenju europskog bloka prema gospodarstvu s nula emisija.
Solarna energija je izvor energije koji raste najvećom brzinom u EU, što ne čudi: solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. To je najdostupniji obnovljivi izvor energije za kućanstva i doprinosi zaštiti potrošača od nestabilnih cijena energije.
U 2020. solarno tržište EU poraslo je za 18 GW. Kao rezultat toga, 5,2% ukupne proizvodnje električne energije u EU dolazi iz solarne energije. Cijena solarne energije smanjila se za 82% tijekom posljednjeg desetljeća, što je čini najkonkurentnijim izvorom električne energije u mnogim dijelovima EU-a.
Kao dio REPowerEU, Europska komisija usvojila je u svibnju 2022. EU strategiju za solarnu energiju. Strategija ima za cilj pustiti u pogon više od 320 GW solarne fotonaponske energije do 2025. i gotovo 600 GW do 2030. kroz svoje tri ključne inicijative: Europska inicijativa za solarne krovove, EU LSP za vještine i EU Solar PV Industry Alliance.
S obzirom na svoj geografski položaj, sunce je daleko najvažniji potencijalni izvor obnovljive energije u euromediteranskoj regiji. Međutim, iskorištenost u južnom i istočnom Sredozemlju i dalje je zanemariva.
Hrvatska trenutno iskorištava tek nešto više od 3% svog solarnog energetskog potencijala, a ukupna proizvodnja energije solarnih elektrana iznosi manje od 1% potreba zemlje za električnom energijom. Nadalje, primorska Hrvatska jedna je od najsunčanijih regija Europe, no zanimljivo je da Dalmacija zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske u proizvodnji solarne energije.
Na Sedmom izdanju INTERENEF-a raspravljat ćemo o nekoliko aspekata proizvodnje solarne energije u jugoistočnoj Europi s fokusom na Hrvatsku. Panel I posvećen je izazovima povezanim s trenutnom tehnologijom solarne proizvodnje, problemima u mrežnom povezivanju i mogućim novim solarnim tehnologijama. Poslovna iskustva i dobre prakse predstavit će hrvatske i međunarodne kompanije iz područja proizvodnje solarne energije.
Na panelu II raspravljat će se o zakonskim propisima koji utječu na proizvodnju solarne energije. Panel III će se baviti boljim razumijevanjem ekonomskih koristi i rizika solarne energije. Panel IV će ponoviti ključne zaključke iz prethodnih rasprava i okupiti sve govornike za završne riječi i pitanja iz publike.
Izvještaj s INTERENEF-a bit će objavljen u roku od mjesec dana.
Izvršni tim foruma
Prof.dr.Anđelko Milardović
Prof.dr. sc.Darija Karasalihović Sedlar
Mr.sc. Dalibor Mikulić
Paneli Foruma
Plenarno predavanje:
Solarna energija u energetskim politikama Europske unije i jugoistočne Europe, prof.dr.sc. Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu
1. Energetske kompanije i energetska sigurnost u Europi s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku.
Dok se Hrvatska priprema za izgradnju najvećeg projekta skladištenja energije u istočnoj Europi od 50 MW, potencijalno proširivog na 110 MW do 2024., s plutajućim solarnim elektranama kao još jednim obećavajućim putem za zemlju, panelisti će se pozabaviti problemima visokih početnih troškova, ovisnosti o vremenskim prilikama, skupog skladištenja, i povezanosti sa zagađenjem, kao i inovacijama za stambene, komercijalne i industrijske primjene. Korporativni sektor imat će priliku predstaviti poslovne slučajeve iz stvarnog života i naučene lekcije iz provedbe solarnih projekata.
Također ćemo razgovarati o pitanjima vezanim uz integraciju solarne energije u mrežu, budući da hrvatska Vlada namjerava potrošiti oko 1,4 milijarde dolara na modernizaciju mreže, s ciljem povećanja priključaka na obnovljive izvore energije za najmanje 800 MW do 2026. i 2500 MW do 2030. Izazovi poput povremenog smanjenja proizvodnje električne energije iz električne mreže kako bi se održala njena stabilnost ili kako brzo odgovoriti na manju proizvodnju solarne energije kada sunce zađe, a potražnja ostaje ista bit će u središtu rasprave.
Panel će se također baviti budućnošću tehnologije proizvodnje solarne energije i njenim najnovijim razvojem.
2. Energetska sigurnost kao faktor stabilnosti gospodarstva.
Pribavljanje dozvola i upravljanje ugovorima od ključne su važnosti za osiguranje prava na zemljište, strukturu transakcije, financije, subvencije i poticaje, regulaciju energije, raspodjelu rizika, održavanje i rad. Izazovi kao što su kašnjenja zbog političkih ili regulatornih pitanja, pristupa gradilištu, ekoloških odobrenja i priključaka na mrežu rezultiraju rastućim troškovima. Odgode odobrenja su skupe jer troškovi izgradnje mogu porasti. Novi zahtjevi mogu podrazumijevati reviziju plana, što dovodi do daljnjih odgoda.
Trenutna energetska kriza naglašava potrebu za reformom propisa o solarnoj energiji kako bi se ubrzale energetske reforme. U prosincu 2022. ministri energetike EU-a usvojili su značajan hitni zakon EU-a za podršku brzim solarnim instalacijama. Hrvatska vlada donijela je nekoliko mjera za promicanje proizvodnje kapaciteta iz obnovljivih izvora prije nekoliko godina, a kao rezultat toga, hrvatsko tržište trenutno doživljava porast razvoja projekata OIE.
Panel će istražiti kako reformirati zakonske pretpostavke proizvodnje solarne energije, uz poboljšanje pravne sigurnosti, koja je investitorima potrebna za ulaganja, uz skraćivanje vremenskih okvira za odobrenja i smanjenje drugih prepreka.
3. Geopolitički aspekt energetske sigurnosti u globaliziranom svijetu.
Proizvodnja solarne energije ima mnoge koristi za društvo: stvara radna mjesta u proizvodnji, inženjeringu, marketingu, prodaji, ali također nudi visoke povrate ulaganja i štedi novac na računima za energiju u stambenim ili komercijalnim primjenama. U udaljenim područjima izvan mreže, otvara vrata za razvojne projekte koji poboljšavaju i životni standard.
U Hrvatskoj je 2022. na državnu mrežu priključeno 3821 fotonaponsko postrojenje, 970 obitelji svoje je kuće prekrilo solarnim krovnim pločama, a isto je učinjeno za 60 javnih i 118 poslovnih zgrada.
Panel ima za cilj podići opću svijest o ekonomskim prednostima proizvodnje solarne energije, te o trendovima koji će je unaprijediti u budućnosti.
4. Zaključci i završna rasprava sa svim panelistima
Riječ voditeljice Foruma
Osmi međunarodni energetski forum (Interenef) nastavak je prethodnih foruma u kojima smo se bavili aspektima energetskih politika, energetskom tranzicijom, obnovljivim izvorima energije te nadasve geopolitikom energije.
Ovo osmo izdanje fokusirano je na pitanja energetske sigurnosti nacionalnih država članica EU, njihovih strategija, kao i zajedničke energetske sigurnosti Europe, odnosno Europske unije.
Energetsku sigurnost možemo predstaviti u formi trokuta. Prvi kut odnosi se na energetske resurse nacionalnih država i EU, njihovo upravljanje i sigurnost.
Drugi kut predstavljaju ekonomski, pravni i politički instrumenti postizanja energetske sigurnosti radi uspostavljanja stabilnih gospodarstava.
Treći kut predstavlja geopolitika koja determinira energetsku sigurnost. Geopolitika energije počesto je instrument vođenja vanjske politike neke države. Energija se instrumentalizira kako bi se postigli ekonomski i politički ciljevi.
Energetska ovisnost Europske unije pokazala je kako su za ruske agresije na Ukrajinu europska društva upala u zonu visokoga energetskoga i ekonomskoga rizika postavši dijelom društva rizika (die Risikogesellschaft).
Ruska agresija na Ukrajinu osvijetlila je praktičnu dimenziju instrumentalizacije energije u geopolitičke svrhe. Potonja je ubrzala energetsku tranziciju Europe koja bi na dugi rok mogla dovesti do veće energetske stabilnosti.
Poradi svog geopolitičkog položaja, Republika Hrvatska može postati značajno sigurnosno i energetsko čvorište između Zapada i Istoka, dok nam život u globaliziranom svijetu bjelodano pokazuje kako sve gospodarske krize, pandemije i ratovi mogu utjecati na energetsku stabilnost Europe.
Sponzori Foruma
