Solarna energija u energetskim politikama Europske unije i jugoistočne Europe
Split, 22. rujna 2023., Cornaro hotel
U partnerstvu s...
Europska banka za obnovu i razvoj
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Agencija za ugljikovodike
Splitsko-dalmatinska županija
Određenje Foruma
Međunarodni energetski forum je zamišljen kao mjesto susreta aktera iz akademske zajednice, energetskih kompanija, vlada/politike i medija radi promišljanja i problematiziranja različitih dimenzija energetske politike
Koncept Foruma
Međunarodni energetski forum promovira policy koncept, odnosno koncept energetske politike.
Međunarodni energetski forum stavljen je u okvir politologije. Temeljna ideja politologije energije je ideja moći i omoćavanja aktera u međunarodnoj zajednici upotrebom energetskih resursa kao poluga moći.
Forum želi promovirati značenje i važnost energetske diplomacije koja je povezana s vanjskom politikom i cjelokupnom nacionalnom, posebno energetskom sigurnošću.
Ciljevi foruma
Promovirati važnost energetske politike za funkcioniranje ekonomije u globalnom društva rizika u okviru policy koncepta i energetske politike kao tipa javnih politika.
Čime se bavi 7. INTERENEF?
Solarna energija u energetskoj politici Europske unije s osvrtom na Hrvatsku
Međunarodni energetski forum (INTERENEF) tradicionalno podržavaju Vlada RH, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split. Svake godine Forum okuplja brojne stručnjake, kreatore politika i ključne poslovne dionike iz EU i Jugoistočne Europe, postajući jedno od vodećih središta za rasprave o energetici u Hrvatskoj. Sedmo izdanje Foruma posvećeno je solarnoj energiji i na neki je način nastavak rasprava o zelenoj energetskoj tranziciji Mediteranu o kojoj se govorilo tijekom šestog izdanja Foruma, 2022.
Solarna energija igra ključnu ulogu u prijelazu na čistu energiju, a EU je dugo bio predvodnik u razvoju solarne energije. Europski zeleni plan i REPowerEU još su jednom ponovili važnost solarne energije u opredjeljenju europskog bloka prema gospodarstvu s nula emisija.
Solarna energija je izvor energije koji raste najvećom brzinom u EU, što ne čudi: solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. To je najdostupniji obnovljivi izvor energije za kućanstva i doprinosi zaštiti potrošača od nestabilnih cijena energije.
U 2020. solarno tržište EU poraslo je za 18 GW. Kao rezultat toga, 5,2% ukupne proizvodnje električne energije u EU dolazi iz solarne energije. Cijena solarne energije smanjila se za 82% tijekom posljednjeg desetljeća, što je čini najkonkurentnijim izvorom električne energije u mnogim dijelovima EU-a.
Kao dio REPowerEU, Europska komisija usvojila je u svibnju 2022. EU strategiju za solarnu energiju. Strategija ima za cilj pustiti u pogon više od 320 GW solarne fotonaponske energije do 2025. i gotovo 600 GW do 2030. kroz svoje tri ključne inicijative: Europska inicijativa za solarne krovove, EU LSP za vještine i EU Solar PV Industry Alliance.
S obzirom na svoj geografski položaj, sunce je daleko najvažniji potencijalni izvor obnovljive energije u euromediteranskoj regiji. Međutim, iskorištenost u južnom i istočnom Sredozemlju i dalje je zanemariva.
Hrvatska trenutno iskorištava tek nešto više od 3% svog solarnog energetskog potencijala, a ukupna proizvodnja energije solarnih elektrana iznosi manje od 1% potreba zemlje za električnom energijom. Nadalje, primorska Hrvatska jedna je od najsunčanijih regija Europe, no zanimljivo je da Dalmacija zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske u proizvodnji solarne energije.
Na Sedmom izdanju INTERENEF-a raspravljat ćemo o nekoliko aspekata proizvodnje solarne energije u jugoistočnoj Europi s fokusom na Hrvatsku. Panel I posvećen je izazovima povezanim s trenutnom tehnologijom solarne proizvodnje, problemima u mrežnom povezivanju i mogućim novim solarnim tehnologijama. Poslovna iskustva i dobre prakse predstavit će hrvatske i međunarodne kompanije iz područja proizvodnje solarne energije.
Na panelu II raspravljat će se o zakonskim propisima koji utječu na proizvodnju solarne energije. Panel III će se baviti boljim razumijevanjem ekonomskih koristi i rizika solarne energije. Panel IV će ponoviti ključne zaključke iz prethodnih rasprava i okupiti sve govornike za završne riječi i pitanja iz publike.
Izvještaj s INTERENEF-a bit će objavljen u roku od mjesec dana.
Paneli Foruma
Plenarno predavanje:
Solarna energija u energetskim politikama Europske unije i jugoistočne Europe, prof.dr.sc. Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu
1. Solarna tehnologija.Teorijski aspekti i predstavljanje pozitivnih iskustava hrvatskih i međunarodnih kompanija u području solarne energije
Dok se Hrvatska priprema za izgradnju najvećeg projekta skladištenja energije u istočnoj Europi od 50 MW, potencijalno proširivog na 110 MW do 2024., s plutajućim solarnim elektranama kao još jednim obećavajućim putem za zemlju, panelisti će se pozabaviti problemima visokih početnih troškova, ovisnosti o vremenskim prilikama, skupog skladištenja, i povezanosti sa zagađenjem, kao i inovacijama za stambene, komercijalne i industrijske primjene. Korporativni sektor imat će priliku predstaviti poslovne slučajeve iz stvarnog života i naučene lekcije iz provedbe solarnih projekata.
Također ćemo razgovarati o pitanjima vezanim uz integraciju solarne energije u mrežu, budući da hrvatska Vlada namjerava potrošiti oko 1,4 milijarde dolara na modernizaciju mreže, s ciljem povećanja priključaka na obnovljive izvore energije za najmanje 800 MW do 2026. i 2500 MW do 2030. Izazovi poput povremenog smanjenja proizvodnje električne energije iz električne mreže kako bi se održala njena stabilnost ili kako brzo odgovoriti na manju proizvodnju solarne energije kada sunce zađe, a potražnja ostaje ista bit će u središtu rasprave.
Panel će se također baviti budućnošću tehnologije proizvodnje solarne energije i njenim najnovijim razvojem.
2. Regulatorni aspekt: pravne prepreke u provedbi i kako ih ukloniti
Pribavljanje dozvola i upravljanje ugovorima od ključne su važnosti za osiguranje prava na zemljište, strukturu transakcije, financije, subvencije i poticaje, regulaciju energije, raspodjelu rizika, održavanje i rad. Izazovi kao što su kašnjenja zbog političkih ili regulatornih pitanja, pristupa gradilištu, ekoloških odobrenja i priključaka na mrežu rezultiraju rastućim troškovima. Odgode odobrenja su skupe jer troškovi izgradnje mogu porasti. Novi zahtjevi mogu podrazumijevati reviziju plana, što dovodi do daljnjih odgoda.
Trenutna energetska kriza naglašava potrebu za reformom propisa o solarnoj energiji kako bi se ubrzale energetske reforme. U prosincu 2022. ministri energetike EU-a usvojili su značajan hitni zakon EU-a za podršku brzim solarnim instalacijama. Hrvatska vlada donijela je nekoliko mjera za promicanje proizvodnje kapaciteta iz obnovljivih izvora prije nekoliko godina, a kao rezultat toga, hrvatsko tržište trenutno doživljava porast razvoja projekata OIE.
Panel će istražiti kako reformirati zakonske pretpostavke proizvodnje solarne energije, uz poboljšanje pravne sigurnosti, koja je investitorima potrebna za ulaganja, uz skraćivanje vremenskih okvira za odobrenja i smanjenje drugih prepreka.
3. Ekonomske koristi i izazovi: kako najbolje iskoristiti goleme količine solarne energije? Sunce na dlanu!
Proizvodnja solarne energije ima mnoge koristi za društvo: stvara radna mjesta u proizvodnji, inženjeringu, marketingu, prodaji, ali također nudi visoke povrate ulaganja i štedi novac na računima za energiju u stambenim ili komercijalnim primjenama. U udaljenim područjima izvan mreže, otvara vrata za razvojne projekte koji poboljšavaju i životni standard.
U Hrvatskoj je 2022. na državnu mrežu priključeno 3821 fotonaponsko postrojenje, 970 obitelji svoje je kuće prekrilo solarnim krovnim pločama, a isto je učinjeno za 60 javnih i 118 poslovnih zgrada.
Panel ima za cilj podići opću svijest o ekonomskim prednostima proizvodnje solarne energije, te o trendovima koji će je unaprijediti u budućnosti.
4. Zaključci i završna rasprava sa svim panelistima
Riječ voditeljice Foruma
Električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno 5% ukupno proizvedene električne energije, dok je u Republici Hrvatskoj taj udio tek 0,4%. NECP i Energetska strategija RH postavljaju cilj dostizanja prosjeka Europske unije što je minimalno 800 MW instaliranih sunčanih elektrana, a uredbom o kvotama cilj je 1000 MW. Prednost Republike Hrvatske je potencijal godišnjeg broja sunčanih sati te ukupno dozračene sunčeve energije. Potencijal koji se navodi u strateškim dokumentima procijenjen je na oko 5300 MW za sustave na tlu te oko 1500 MW na sustave na krovovima (s porastom na 2700 MW). Upravo zbog navedenog sunčana energija je odabrana kao tema INTERENEF 2023.
Tehnološki aspekti iskorištavanja energija Sunca koja se koristi u sunčanim elektranama na krovovima obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te javnih i privatnih objekata su neupitni i pretpostavlja se da će u skorijoj budućnosti postati bitno značajniji obnovljivi izvor energije RH. Osim sunčanih elektrana, sve veći uspjeh na tržištu bilježe i tehnologije pohrane električne energije, ponajviše elektrokemijski sustavi pohrane poput litij-ionskih baterija.
RH ima sve prirodne uvjete za značajnu proizvodnju energije iz Sunca pa ipak ograničavajući zakonski okvir je doveo do propuštanja mnogobrojnih prilika realizacije ovakvih projekata te je neophodno razmotriti mogućnosti za izmjenu zakonske regulative za stvaranje poticajnijeg okruženja, opcije pojednostavljenja i ubrzanja procedura, kao i programe sustavnog financiranja tehničke pomoći u funkciji jačanja lokalnih kapaciteta za provedbu Zelenog plana.
Proizvodnja i potrošnja električne energije, bez obzira radi li se o vanjskim ulagačima koji koriste lokalne obnovljive izvore za vlastite poslovne interese ili o domaćem stanovništvu za proizvodnju na mjestu potrošnje, stvara novu regionalnu vrijednost, nove prilike nacionalnoj industriji i nova radna mjesta. Tako će se u sklopu 3 panela raspravljati o tehnološkim, legislativnim i ekonomskim aspektima iskorištavanja sunčane energije.
Sponzori Foruma
