5.INTERENEF

Međunarodni Energetski Forum

Energetska politika EU i demokracija energije

Split, 23. 07. 2021. ,Cornaro Hotel

25% popusta za članove HUP-a i HGK

INTERENEF 2021.

O čemu ćemo razgovarati?

Prvi panel

Na prvom panelu ćemo iz ekspertne perspektive sagledati novu viziju razvoja EU baziranu na čistoj energiji i klimatskoj neutralnosti do 2050.

Drugi panel

Na drugom panelu iz diplomatske perspektive raspravljat ćemo o energetskom i geopolitičkom projektu Sjeverni tok 2.

Treći panel

Na trećem panelu iz ekspertne pozicije raspravljat ćemo o Sjevernom toku 2 te različitim perspektivama najkontroverznijeg energetskog projekta u svijetu.

Četvrti panel

Na četvrtom panelu razgovarat ćemo o glasu naroda. Energetska demokracija predstavlja želju za ravnopravnim sudjelovanjem na tržištima energetskog sektora u odnosu na stanje u kojem danas dominiraju, korporacije i geopolitika.

UVOD

Peti međunarodni energetski forum smješten je u kontekst promišljanja globalnog društva rizika i nove društvene paradigme(www.inegs.com).Pandemija Covid-19 tijekom 2020. generirala je gospodarsku i energetsku krizu. Države su pod utjecajem krize različito reagirale u području energetske politike. Uoči pandemije Covid-19 akteri energetske politike slijedili su svoje interese i ciljeve. Europska komisija proglasila je novu razvojnu politiku i Europski zeleni plan. Rusija i Ukrajina sklopile su dugo očekivani sporazum o tranzitu plina pod novim uvjetima.SAD su uvele sankcije kompanijama koje rade na Sjevernom toku 2. Pušten je u rad Turski tok. Što sve ovo znači za države i građane EU tema je Petog međunarodnog energetskog foruma(INTERENEF) .

Određenje

  • Međunarodni energetski forum je zamišljan kao mjesto susreta aktera iz akademske zajednice, energetskih kompanija, vlada/politike i medija radi promišljanja i problematiziranja različitih dimenzija energetske politike.
  • Forum će se baviti i geopolitikom energije kao važnom sastavnicom energetske politike vlada i država na globalnoj razini.
  • Međunarodni energetski forum jedini je u RH i šire u Jugoistočnoj Europi koji se sustavno bavi različitim dimenzijama energetske politike na nacionalnoj, EU i globalnoj razini (globalizacija energije).

Koncept

  • Međunarodni energetski forum promovira policy koncept odnosno koncept energetske politike.
  • Međunarodni energetski forum stavljen je u okvir politologije. Temeljna ideja politologije energije je ideja moći i omoćavanja aktera u međunarodnoj zajednici upotrebom energetskih resursa kao poluga moći.
  • Forum želi promovirati značenje i važnost energetske diplomacije koja je povezana s vanjskom politikom i cjelokupnom nacionalnom, posebno energetskom sigurnošću.

Ciljevi

  • Promovirati važnost energetske politike za funkcioniranje ekonomije i društva u okviru policy koncepta i energetske politike kao tipa javnih politika.
  • Predstaviti energetske strategije nacionalnih država,EU i globalne energetske strategije.
  • Analizirati važnost energetske diplomacije u kontekstu geopolitike energije kao sastavnice energetskih politika vlada i država.
  • Pokazati važnost sekuritizacije u kontekstu opskrbe energijom odnosno energetske sigurnosti u okvirima nacionalne sigurnosti.
  • Istražiti ekonomsku dimenziju energetike i energetske diversifikacije.
  • Promovirati koncept energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije s posebnim naglaskom na klimatske promjene.
  • Razvijati ideju demokracije energije.
  • Poseban naglasak će biti na predstavljanju javne energetske politike RH.

Tri Panela

INTERENEF 2021.

Na prvom panelu ćemo iz ekspertne perspektive sagledati novu viziju razvoja EU baziranu na čistoj energiji i klimatskoj neutralnosti do 2050. Koji izazovi stoje ispred EU na unutrašnjem planu, a koji u suradnji s ekonomskim partnerima? Ujedno ćemo otvoriti raspravu o klimatsko-energetskim planovima i energetskoj strategiji Republike Hrvatske.

Posljednjih deset godina Europska unija prolazi veliku unutarnju transformaciju k energetskom sektoru koji će omogućiti sigurnu opskrbu energentima, potpuno integrirano interno tržište EU, energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju ekonomije. Od 2015. godine EU preuzima lidersku ulogu u globalnoj klimatskoj borbi ambicioznom primjenom Klimatskog sporazuma u Parizu i Ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030. u zakonodavstvu Euorpske unije. Godinu dana nakon što je zaokružen najsloženiji zakonodavni paket od nastanka Europske unije -Energetska unija, nova Europska komisija je predstavljanjem Zelenog dogovora(Green Deal) predložila postavljanje cilja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na razinu iz 1990. do 2030., znatno pooštravajući postojećih 40% dogovorenih 2014. godine. Gotovo nevjerojatno zvuči činjenica da su samo tri mjeseca nakon prijedloga Komisije, države članice u Vijeću EU prihvatile predloženi postotak smanjenja kao početni pregovarački stav s Europskim parlamentom koji je očekivano ambiciozniji sa svojim prijedlogom smanjenja emisija za 60%.

Vizija Zelenog dogovora da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, zahtjeva program razvoja za brzu prilagodbu svih sektora ekonomije, industrije, proizvodnje i potrošnje, infrastrukture, poljoprivrede, porezne politike itd. Osim toga, ovakav cilj podrazumijeva i značajne investicije koje će se morati povećavati za oko 350 milijardi godišnje. U doba globalizacije, ovakav zaokret utjecat će i na zemlje u okruženju i sve ekonomske partnere EU, kako EU ne bi ostala usamljena u provođenju klimatske politike.

Kako će se ovaj zaokret odraziti na industrije u EU, poput kemijske industrije, proizvodnje željeza, cementa? Hoće li se sve zemlje-članice moći prilagoditi novom pravcu u energetskoj politici EU ili će taj put za neke biti teži, kao što su već najavile neke istočno-europske članice? Koje izazove EU može očekivati u suradnji s velikim ekonomskim silama kada je riječ o energetskoj tranziciji?

 

Ideja ovoga  panela je sudjelovanje  diplomata i eksperata na temu energetike i geopolitike. Energetika je sastavnica geopolitike.To se pokazuje na primjeru projekta Sjevernog toka 2.Na ovom panelu pokušat ćemo otvoriti diplomatski dijalog  Njemačke, Rusije ,SAD i Poljske. Riječ je o glavnim geopolitičkim akterima na koje se odnosi projekt Sjeverni tok 2. Ovaj dijalog ima smisla nakon promjene vlasti u SAD.Dijalog otvara mogućnost normalizacije odnosa na relaciji SAD, EU, Rusija. U turbulentnom vremenu  21.stoljeća,dijalog ,tolerancija i mir trebale bi biti  temeljne  vrijednosti međunarodnih političkih  odnosa.

Na trećem panelu raspravljat ćemo o Sjevernom toku 2 te različitim perspektivama najkontroverznijeg energetskog projekta u svijetu. Je li je ovaj plinovod ekonomski ili politički projekt, i kakva su motrišta njegovih oponenata? Proizvodnjom električne energije iz plina ispušta se 50% manje CO2 u odnosu na ugljen što doprinosi dostizanju klimatskih ciljeva, a prirodni plin iz podzemnih ležišta ima značajno bolji ugljični otisak od LNG koji se proizvodi iz škriljevca. Sjeverni tok 2 može opskrbljivati jeftinijim i čistijim ruskim plinom veći dio sjeverne i Srednje Europe, pogotovo u uvjetima značajnog pada vlastite proizvodnje i očekivanog porasta potrošnje. Ipak, nije sve tako jednostavno. Sjeverni tok 2 je iz Rusije sa svojih 2300 km prošao kroz Baltičko more do Njemačke, i samo stotinjak kilometara ga dijeli od završetka na njemačkom kopnu. Otkako su SAD uvele sankcije kompanijama koje postavljaju cijevi za projekt, on ne napreduje onako brzo kako se očekivalo. Sa strane EU postoje otvorena pitanja u smislu primjene Plinske direktive i njene jurisdikcije. Europski parlament donosi rezolucije protiv projekta, a nedavno je i poljsko tijelo za zaštitu konkurencije objavilo presudu protiv Gazproma i pet europskih kompanija-investitora u Sjeverni tok 2 s drakonskim kaznama.

U nastojanjima da se zaustavi projekt udružili su se razni politički motivi:aktualni stav EU da se plin ne može smatrati tranzicijskim gorivom jer će ugroziti ostvarenje klimatskih ciljeva EU te usporiti primjenu obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti; posljedično zabrana financiranja plinske infrastrukture iz Fondova EU u programskom razdoblju 2021.-2027., te razmišljanja o zabrani upotrebe prirodnog plina u novim instalacijama nakon 2030. stav EIB-a da drastično smanji ulaganja u plinskih sektor; do stava kako će se tim plinovodom zapravo smanjiti sigurnost opskrbe energijom EU i oslabiti načelo solidarnosti kao jednog od stupova Energetske unije.

Upitna ekonomska isplativost projekta postaje još jedan od problema, jer čak i Gazprom predviđa za razdoblje 2020-2030 isporuku oko 200 bcm godišnje za EU, a postojeći kapaciteti omogućavaju transport 270 bcm. U međuvremenu Europskakomisija izlazi sa Strategijom vodika kao energenta budućnosti nakon 2030. godine, širom EU jačaju inicijative koje podupiru tu strategiju, ali se borba u vodikovom ringu vodi između „zelenog“ vodika čije je porijeklo iz obnovljivih izvora te „plavog“ i „sivog“ vodika čije je porijeklo iz prirodnog plina. U Bundestagu se vode emocionalne rasprave na ovu temu. Plinovod se povezuje sa svakimpotezom ruskog rukovodstva u odnosu na EU.

Kakva je sudbina projekta? Kakva je uloga plina u novoj energetskoj viziji EU? Hoće li nova američka administracija pokušati još jače zaustaviti projekt? Mogu li Europljani doći do jedinstvenog stava o plinovodu i američkim eksteritorijalnim sankcijama? Je li je ovakva geopolitička borba relikt Hladnog rata ili je riječ o čisto tržišnoj utakmici američkog LNG protiv jeftinijeg ruskog energenta? Hoće li plavi i sivi vodik pobijediti u vodikovom ringu i tako produžiti život prirodnom plinu ? I hoće li ova rasprava prestati biti aktualna 2025. kada će se minimizirati tranzit plina preko Ukrajine?

Na četvrtom panelu razgovarat ćemo o glasu naroda. Energetska demokracija predstavlja želju za ravnopravnim sudjelovanjem na tržištima energetskog sektora u odnosu na stanje u kojem danas dominiraju, korporacije i geopolitika. Čut ćemo aktiviste iz Europe i naše regije koji se bore za pravo na transparentnost i konsenzus u energetici i okolišu. Sve je izraženija globalna potražnja za socijalno pravednim sustavom, univerzalnim pristupom energiji, pravednijim cijenama i pristojno plaćenim poslovima u energetskom sektoru. Jačaju glasovi koji zahtijevaju sustav koji bi radio u javnom interesu, s profitom koji ustupa mjesto socijalnoj i ekološkoj jednakosti. Masovan je pokret u svijetu u kojem obnovljiva energija stoji nasuprot energiji koja zagađuje planet. Predlaže se novi pristup energetici s naglaskom na transparentnost, demokratsku kontrolu i jednake prilike za sve. Tu potrebu prepoznaje i EU, koja priznaje da tranzicija ka klimatski neutralnoj EU mora biti pravedna i inkluzivna s podrškom regijama, industrijama i radnicima koji će osjetiti najveće izazove u tom procesu. Rješenja se moraju događati na lokalnoj razini, jer ćemo samo tako ostvariti željene ciljeve. Sudjelovanje javnosti, lokalne izvršne vlasti, nevladinih organizacija i industrije te povjerenje u energetsku tranziciju, ključno je za uspjeh, međutim, potrebno je ukloniti administrativno-birokratske prepreke i troškove učiniti prihvatljivima za građane. Jesu li su ekološki aktivisti heroji našeg doba? Je li djelovanje nevladinih igrača i građana luksuz koji si mogu priuštiti samo bogatije zemlje? Možemo li razmišljati o poštenijem energetskom sektoru u uvjetima pandemije i ekonomskog pada? Možemo li očekivati promjene u energetskim kompanijama koje će prihvatiti građane kao partnere, a ne kao konkurenciju čije djelovanje blokiraju svim mogućim birokratskim i tržišnim barijerama? Koji su izazovi za obične ljude u procesu energetske tranzicije? Je li demokracija energije utopija ili moguća realnost u nastajanju?

Ključni govornici

INTERENEF 2020.

Aleksandar Kovačević

Aleksandar Kovačević profesionalnu karijeru započeo je 1986. godine u Saveznom zavodu za produktivnost bivše Jugoslavije, diplomirajući na Ekonomskoj ekonomiji na Univerzitetu u Beogradu. Glavni je autor analize energije i siromaštva 'Zaglavljena u prošlosti' (UNDP, 2004.), koautor istraživanja o energetskoj politici zapadnog Balkana (IEA / UNDP, 2008.) i Javnih izdataka i institucionalnog pregleda (PEIR) za Srbija i Crna Gora (Svjetska banka, 2003.), te autor niza radova, predavanja i medijskih priloga. Više od 20 godina pružao je strateške savjete, složena rješenja za energetsku učinkovitost i pomoć u izvanrednim situacijama za velike institucionalne, financijske i privatne klijente, uključujući pomoć UN OCHA-i za koordinaciju brze obnove srpske energetske infrastrukture nakon rata na Kosovu. Bio je povezan s PlanEcon-om prije 1992. godine, voditelj projekata za Tagarnrog-ov razvojni projekt u Rusiji (1992.-8.) I suradnik panela za Crno more i središnju Aziju na Institutu Harriman, Sveučilište Columbia. Aleksandar je član Savjetodavnog odbora Ruske konferencije o energetici od 2002. godine, te grupe stručnjaka UNECE-a za održivu energiju, kao i redoviti savjetnik Svjetske banke i suradnik u ekonomiji i pravu nafte i plina ( OGEL) mreža.

Ariel Cohen

Ariel Cohen je politolog koji se bavi političkim rizikom, međunarodnom sigurnosnom i energetskom politikom i vladavinom zakona. Cohen trenutno radi kao direktor programa energetike, rasta i sigurnosti (EGS) pri Međunarodnom poreznom i investicijskom centru (ITIC). Međunarodni porezni i investicijski centar (ITIC) neovisna je, neprofitna istraživačka i obrazovna organizacija osnovana 1993. radi promicanja porezne reforme i javno-privatnih inicijativa za poboljšanje investicijske klime u tranziciji i razvoju gospodarstava. Također je nerezidentni stariji kolega Atlantskog vijeća u sklopu njihova Euroazijskog centra. Do srpnja 2014., dr. Cohen je bio viši istraživač u Heritage Foundation u Washingtonu, specijaliziran za Rusiju / Euroaziju, Istočnu Europu i Bliski Istok.

Claude Turmes

Claude Turmes imenovan je 2018. državnim tajnikom za održivi razvoj i infrastrukturu unutar koalicijske vlade koju su formirale Demokratska stranka (DP), luksemburška socijalistička radnička stranka (LSAP) i zelena stranka, zamijenivši Camille Gira koji je preminuo 16. svibnja 2018. godine. Nakon zakonodavnih izbora 14. listopada 2018., Claude Turmes imenovan je ministrom energetike i ministrom za prostorno planiranje 5. prosinca 2018. u koalicijskoj vladi koju su formirali DP, LSAP i déi gréng. Claude Turmes bio je zastupnik u Europskom parlamentu od lipnja 1999. do lipnja 2018. Bio je potpredsjednik parlamentarne skupine Zelene stranke u Europskom parlamentu i bio je član Odbora za okoliš, zdravlje i zaštitu potrošača kao i članica Odbora za industriju, energetiku, telekomunikacije i istraživanje. Bio je izvjestitelj velikog broja europskih direktiva, posebno o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, tržištu električne energije i klimatskim planovima, kao i o registru europskog lobija. Od 2004. do 2018. bio je predsjedatelj EUFORES-a (Europskog foruma za obnovljive izvore energije),međuparlamentarnog udruženja za promicanje obnovljivih izvora energije u Europi.

Prof. Eicke R. Weber

Prof. Eicke R. Weber bio je aktivan u istraživanju solarne energije dugi niz godina. Stekao je kvalifikaciju profesora fizike 1983. na Sveučilištu u Kölnu, dvadeset godina predavao na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu. Na polju znanosti o materijalima, Weber je stekao ime širom svijeta svojim radom na defektima silicijuma i III-V poluvodičima, kao što su galijev arsenid i galijev nitrid. Posebno ga je zanimalo kako se metalurški silicij s određenom količinom nečistoće može upotrijebiti za proizvodnju solarnih ćelija visoke učinkovitosti. Godine 2006. vratio se u Njemačku da preuzme mjesto direktora Instituta Fraunhofer ISE, sve do umirovljenja 2016. Za vrijeme dok je bio direktor Fraunhofer ISE, Weber je bio i profesor fizike / solarne energije na Fakultetu za matematiku i fiziku kao Tehnički fakultet Sveučilišta u Freiburgu.

Julian Popov

Julian Popov je predsjednik Upravnog odbora BPIE. Član je Europske zaklade za klimu i trenutno vodi Grid Initiative za jugoistočnu Europu koja katalizira suradnju na visokoj razini u energetskoj politici među zemljama šire jugoistočne Europe, uključujući Tursku i zapadni Balkan. Julian je bivši ministar okoliša Bugarske, a trenutno savjetuje predsjednika Bugarske u pitanjima energetske sigurnosti. On je glavni izvršni direktor i trenutno član upravnog odbora Novog bugarskog sveučilišta, bivši predsjednik i trenutno član upravnog odbora Bugarske škole politike i suosnivač Tunizijske škole politike. Član je Savjetodavnog odbora GridTech-a, član Savjetodavnog odbora projekta BETTER, osnivač Upravnog odbora Sofijske platforme, član Upravnog odbora Istočnog foruma Grantmakers, te počasni blagajnik i direktor britanska dobrotvorna organizacija Friends of Bulgaria. Julian je autor dviju knjiga i redovito piše o aktualnim poslovima, klimatskoj i energetskoj politici.

Riječ utemeljitelja INTERENEF-a

U fokusu 5. međunarodnog energetskog foruma je energetska politika Europske unije.

Peti  međunarodni energetski forum smješten je u kontekst promišljanja globalnog društva rizika i nove društvene paradigme(www.inegs.com ). Pandemija Covid-19 tijekom 2020.generirala je gospodarsku i energetsku krizu.

Države su pod utjecajem krize različito reagirale u području energetske politike. Uoči pandemije Covid-19 akteri energetske politike slijedili su svoje interese i ciljeve. Europska komisija proglasila je novu razvojnu politiku i Europski zeleni plan. Rusija i Ukrajina sklopile su dugo očekivani sporazum o tranzitu plina pod novim uvjetima. SAD su uvele sankcije kompanijama koje rade na Sjevernom toku 2. Pušten je u rad Turski tok.

Što sve ovo znači za države i građane EU ,tema je Petog međunarodnog energetskog foruma(INTERENEF).

Prof. dr. sc. Anđelko Milardović

Mreža institucija INTERENEF-a

  • Domaća i međunarodna akademska zajednica
  • Kompanije iz područja energetike
  • Županija Splitsko-dalmatinska
  • Ministarstvo gospodarstva i energetike RH
  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  • Mediji
  • Udruge civilnog društva
  • Europska komisija
  • Hrvatska gospodarska komora
  • Europski parlament, odbor za energetiku

Protekli  Forum

INTERENEF 2020.

ENERGIJA MEDITERANA

Sponzori Foruma

INTERENEF 2021.
Budite dio dialoga na INTERENEF-u 2021.

Pratite nas preko Zoom-a!

Medijski pokrovitelj

Scroll to Top