4.INTERENEF

Međunarodni Energetski Forum

Energija Mediterana 2020.

Energetska Sigurnost u Regiji Mediterana

Split,24.07.2020.,Hotel Cornaro

INTERENEF 2020.

O čemu ćemo razgovarati?

Slika Mediterana...

...u odnosu na energetsku, geopolitičku, ekonomsku, sigurnosnu i klimatsku situaciju.

Prvi Panel

U prvom panelu razgovarati ćemo o krizi nastaloj zbog pandemije koronavirusom u kojoj se scijet našao pred najvećim izazovom u modernoj povijesti, a zdravstvena kriza izazvala je ekonomsku i energetsku krizu.

Drugi Panel

U drugom panelu ćemo saznati kako matrica energetskih odnosa mijenja dinamiku moći između država, u svijetu zapaljivih političkih tenzija koji obuhvaća Tursku, Grčku, Cipar, Libiju, Izrael te Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i Rusiju.

Treći Panel

U trećem panelu razgovarat ćemo o tome kako klimatske promjene utječu na Mediteran i kakvu strategiju primjenjuju Europska unija i Hrvatska u ovoj regiji u kojoj se očekuje sve toplije vrijeme.

Energetika može biti simbol prosperiteta, a Mediteran ima neiskorišteni potencijal postati veliko energetsko čvorište i proizvođač čiste energije.

Miguel Arias Cañete, bivši europski povjerenik za energetiku

Tri Panela

INTERENEF 2020.

Svijet se zbog pandemije koronavirusom našao pred najvećim izazovom u modernoj povijesti, a zdravstvena kriza izazvala je ekonomsku i energetsku krizu. Svijet se našao pred najvećim izazovima još od vremena kada su fosilna goriva omogućila industrijsku i transportnu revoluciju te snažan razvoj ekonomija. Danas energetika i crno zlato stvaraju duboke podjele i promjene u svijetu, a posebno u Europi – visoko ovisnoj o uvoznoj energiji koja dolazi iz zemalja izvan Europske unije. Hoće li se i dalje u 2020. godini stvarati nove globalne neravnoteže u ponudi i potražnji za naftom te tako usporiti globalni rast, a nastali protekcionizmi negativno utjecati na male zemlje, posebno na Mediteranu, ključno je pitanje ukupnoga ekonomskog oporavka. „Novo normalno“ je da će ciklusi pandemije determinirati cikluse u energetici i ekonomiji. Nakon svih pandemija u povijesti civilizacije dolazilo je do promjena. Izlazak iz energetsko-ekonomske krize 2020. moguć je promišljanjem zaokreta u proizvodnji i potrošnji energenata.

Na ovome panelu  razgovarat će se o:

  • Energetskoj i ekonomskoj krizi kao prilici za zaokret i ponovni početak
  • Energetskoj tranziciji od neodrživih prema održivim izvorima energije
  • Važnost transportnih pravaca, prerade nafte i skladišnih kapaciteta
  • Koncentraciji političke moći, političkoj i ekonomskoj nestabilnosti te stvaranju novih interesnih blokova
  • Strategiji dekarbonizacije
  • Vodiku i vodikovim tehnologijama
  • Politici Europske unije naspram energetsko-ekonomske krize 2020. i osiguranju energetske sigurnosti
  • Upravljanju rizicima uslijed energetsko-ekonomske krize i sigurnim ekonomskim utočištima
  • Diverzifikaciji energetskih i ekonomskih rizika

Na ovom panelu nastupit će predstavnici akademske te poslovne zajednice (kompanije), kao i predstavnici iz područja energetske politike.

Međunarodno okruženje u kome radi plinski sektor postaje sve više politizirano. Mnogo događaja u proteklim godinama je svjedočilo formiranju novih saveza u energetskoj sigurnosti. Izvoz plina iz ove regije je važan element sigurnosti opskrbe Europske unije. Godine 2018. Cipar, Grčka, Egipat i Izrael, uz sudjelovanje Italije, Palestine i Sjedinjenih Država, uspostavljen je Istočnomediteranski plinski forum (EMGF). Ubrzo potom su Sjedinjene Države usvojile Zakon o sigurnosti i energetskom partnerstvu u Istočnom Mediteranu, kojim se ove zemlje stavljaju u središte američke strategije u ovom području.
Turska je postala nekoliko brodova za istraživanje nafte i plina u ciparske vode koje osporava Ankara, što je povuklo za sobom snažne reakcije iz Europske unije, Sjedinjenih Država i Rusije. Istovremeno, Turska, Bugarska i Srbija su pustile Turski tok početkom godine, dok su Cipar, Grčka, Egipat i Izrael potpisali sporazum o Istočnomediteranskom plinovodu. Turska i Libija su potpisale sporazum o razdvajanju ekskluzivnih ekonomskih zona, a Grčka naginje energetskoj neovisnosti od Turske i Rusije investiranjem u LNG.
Jesu li su sporazumi u području energetike u ovoj regiji osjetljivi na pogoršanje odnosa među državama? Što Europska unija može učiniti za očuvanje stabilnosti budućeg izvoza plina u Europu? Koji su temelji europsko-mediteranske energetske suradnje? Kakva je budućnost Istočnomediteranskog plinovoda? Hoće li na tržištu regije dominirati cijena ili geopolitika? Trebaju li se zemlje Istočnog Mediterana više fokusirati na međusobnu trgovinu ili na izvoz?

Klimatske promjene već značajno utječu na južne obale Mediterana, što, uz značajan očekivani rast populacije, predstavlja dodatni pritisak na regiju. To doprinosi prevelikom korištenju vodnih resursa koji su ionako u deficitu i povećanje potražnje za energentima. Predviđa se da će do 2025.godine od 80 do 100 milijuna ljudi u regiji biti izloženo nestašicama vode. Ovo će uticati na opće ekonomske i društvene pokazatelje. Pojačana otpornost na klimatske promjene je zato važna kako za mediteranske zemlje, tako i za njihove međunarodne partnere.
Mediteranske zemlje imaju veliki potencijal u energetici sunca i vjetra, ali i visoke troškove proizvodnje električne energije i manjak interkonektora između zemalja. U skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine, južnomediteranske zemlje su usvojile planove za smanjenje emisije štetnih plinova i postavile ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije. Ipak, planovi se u velikoj mjeri oslanjaju na međunarodnu financijsku podršku. S 20,2 milijarde eura u 2016. godini, Europska unija je najveći donator u području klimatskih promjena u nerazvijenim zemljama.
Treba li Europa financiranje klimatskih inicijativa u južnom Mediteranu povezati s provođenjem energetskih reformi? Hoće li obnovljivi izvori energije pomoći mediteranskim zemljama da zadovolje lokalnu potražnju za energijom? Kakve ekonomske i političke koristi Europa može imati od razvoja održive energije na jugu regije? Koje su glavne prepreke za veće sudjelovanje privatnog sektora u razvoju obnovljivih izvora? Zašto nisu uspjele prethodne europske inicijative u ovom sektoru? Što južni Mediteran može naučiti od hrvatskog nacionalnog energetskog programa?

Ključni govornici

INTERENEF 2020.

Aleksandar Kovačević

Aleksandar Kovačević profesionalnu karijeru započeo je 1986. godine u Saveznom zavodu za produktivnost bivše Jugoslavije, diplomirajući na Ekonomskoj ekonomiji na Univerzitetu u Beogradu. Glavni je autor analize energije i siromaštva 'Zaglavljena u prošlosti' (UNDP, 2004.), koautor istraživanja o energetskoj politici zapadnog Balkana (IEA / UNDP, 2008.) i Javnih izdataka i institucionalnog pregleda (PEIR) za Srbija i Crna Gora (Svjetska banka, 2003.), te autor niza radova, predavanja i medijskih priloga. Više od 20 godina pružao je strateške savjete, složena rješenja za energetsku učinkovitost i pomoć u izvanrednim situacijama za velike institucionalne, financijske i privatne klijente, uključujući pomoć UN OCHA-i za koordinaciju brze obnove srpske energetske infrastrukture nakon rata na Kosovu. Bio je povezan s PlanEcon-om prije 1992. godine, voditelj projekata za Tagarnrog-ov razvojni projekt u Rusiji (1992.-8.) I suradnik panela za Crno more i središnju Aziju na Institutu Harriman, Sveučilište Columbia. Aleksandar je član Savjetodavnog odbora Ruske konferencije o energetici od 2002. godine, te grupe stručnjaka UNECE-a za održivu energiju, kao i redoviti savjetnik Svjetske banke i suradnik u ekonomiji i pravu nafte i plina ( OGEL) mreža.

Ariel Cohen

Ariel Cohen je politolog koji se bavi političkim rizikom, međunarodnom sigurnosnom i energetskom politikom i vladavinom zakona. Cohen trenutno radi kao direktor programa energetike, rasta i sigurnosti (EGS) pri Međunarodnom poreznom i investicijskom centru (ITIC). Međunarodni porezni i investicijski centar (ITIC) neovisna je, neprofitna istraživačka i obrazovna organizacija osnovana 1993. radi promicanja porezne reforme i javno-privatnih inicijativa za poboljšanje investicijske klime u tranziciji i razvoju gospodarstava. Također je nerezidentni stariji kolega Atlantskog vijeća u sklopu njihova Euroazijskog centra. Do srpnja 2014., dr. Cohen je bio viši istraživač u Heritage Foundation u Washingtonu, specijaliziran za Rusiju / Euroaziju, Istočnu Europu i Bliski Istok.

Claude Turmes

Claude Turmes imenovan je 2018. državnim tajnikom za održivi razvoj i infrastrukturu unutar koalicijske vlade koju su formirale Demokratska stranka (DP), luksemburška socijalistička radnička stranka (LSAP) i zelena stranka, zamijenivši Camille Gira koji je preminuo 16. svibnja 2018. godine. Nakon zakonodavnih izbora 14. listopada 2018., Claude Turmes imenovan je ministrom energetike i ministrom za prostorno planiranje 5. prosinca 2018. u koalicijskoj vladi koju su formirali DP, LSAP i déi gréng. Claude Turmes bio je zastupnik u Europskom parlamentu od lipnja 1999. do lipnja 2018. Bio je potpredsjednik parlamentarne skupine Zelene stranke u Europskom parlamentu i bio je član Odbora za okoliš, zdravlje i zaštitu potrošača kao i članica Odbora za industriju, energetiku, telekomunikacije i istraživanje. Bio je izvjestitelj velikog broja europskih direktiva, posebno o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, tržištu električne energije i klimatskim planovima, kao i o registru europskog lobija. Od 2004. do 2018. bio je predsjedatelj EUFORES-a (Europskog foruma za obnovljive izvore energije),međuparlamentarnog udruženja za promicanje obnovljivih izvora energije u Europi.

Prof. Eicke R. Weber

Prof. Eicke R. Weber bio je aktivan u istraživanju solarne energije dugi niz godina. Stekao je kvalifikaciju profesora fizike 1983. na Sveučilištu u Kölnu, dvadeset godina predavao na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu. Na polju znanosti o materijalima, Weber je stekao ime širom svijeta svojim radom na defektima silicijuma i III-V poluvodičima, kao što su galijev arsenid i galijev nitrid. Posebno ga je zanimalo kako se metalurški silicij s određenom količinom nečistoće može upotrijebiti za proizvodnju solarnih ćelija visoke učinkovitosti. Godine 2006. vratio se u Njemačku da preuzme mjesto direktora Instituta Fraunhofer ISE, sve do umirovljenja 2016. Za vrijeme dok je bio direktor Fraunhofer ISE, Weber je bio i profesor fizike / solarne energije na Fakultetu za matematiku i fiziku kao Tehnički fakultet Sveučilišta u Freiburgu.

Julian Popov

Julian Popov je predsjednik Upravnog odbora BPIE. Član je Europske zaklade za klimu i trenutno vodi Grid Initiative za jugoistočnu Europu koja katalizira suradnju na visokoj razini u energetskoj politici među zemljama šire jugoistočne Europe, uključujući Tursku i zapadni Balkan. Julian je bivši ministar okoliša Bugarske, a trenutno savjetuje predsjednika Bugarske u pitanjima energetske sigurnosti. On je glavni izvršni direktor i trenutno član upravnog odbora Novog bugarskog sveučilišta, bivši predsjednik i trenutno član upravnog odbora Bugarske škole politike i suosnivač Tunizijske škole politike. Član je Savjetodavnog odbora GridTech-a, član Savjetodavnog odbora projekta BETTER, osnivač Upravnog odbora Sofijske platforme, član Upravnog odbora Istočnog foruma Grantmakers, te počasni blagajnik i direktor britanska dobrotvorna organizacija Friends of Bulgaria. Julian je autor dviju knjiga i redovito piše o aktualnim poslovima, klimatskoj i energetskoj politici.

Riječ utemeljitelja INTERENEF-a

U fokusu 4. međunarodnog energetskog foruma je energetika u prostoru Mediterana.

Mediteran je nadasve kolijevka civilizacija. Francuski povjesničar civilizacija Fernand Braudel, Mediteran ponajprije vidi kao zadani fizički prostor (semiotika prostora). U tom su prostoru akteri oblikovali civilizacije, s naglaskom na zapadnu. U povijesti globalizacije, Mediteran je prostor u kojem se odigrala prva globalizacija. To je prostor trgovine i razmjene. Tako nešto potvrđuje Fernand Braudel u knjizi Igra razmjene.
Danas je Mediteran, posebice istočni, relevantna geopolitička i energetska točka. Iz toga razloga zanimljiv je globalnim akterima, državama, međunarodnim naftnim i šire energetskim korporacijama u kontekstu uspostave kontrole nad energetskim resursima. Posljedice ideje kontrole su ratni konflikti, dekonstrukcija država i prisilne migracije.
Zadatak je 4. međunarodnog energetskog Foruma Energija Mediterana 2020. skrenuti pozornost na Mediteran kao prostor i makro-regiju svijeta koja obiluje različitim izvorima energije, na „igru razmjene“ i testiranje novih tehnologija u području energetike, s osvrtom na strateška promišljanja u području energetike, klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije uključujući energetske strategije Europske unije i Hrvatske.

Prof. dr. sc. Anđelko Milardović

Protekli  Forum

INTERENRF 2019.

GLOBALNI TRENDOVI U ENERGETICI

Sponzori Foruma

INTERENEF 2020.
Budite dio dialoga na INTERENEF-u 2020.

Pratite nas preko Zoom-a!

Scroll to Top