10. INTERENEF održan je 13. listopada 2026. u Zagrebu pod nazivom „Energetska i prehrambena suverenost u doba deglobalizacije“.

Otvorio je pitanje: koliko energije država može proizvesti sama i koliko je otporna na poremećaje na globalnim tržištima?

Hrvatski primjer odgovora na energetsku krizu iz 2022. obilježenu cjenovnim šokovima ogledan je primjer u okviru pravnog poretka EU-a. U njemu je bila nezaobilazna uloga Hrvatske elektroprivrede d. d. (HEP). Od 2021. do kolovoza 2022. dolazi do eksponencijalnog porasta veleprodajnih cijena, s 55 na 950 €/MWh i zatim do pada krajem 2022. na 250 €/MWh.

Pokazuje se da država članica EU-a, u ovome slučaju Hrvatska, ima suvereno pravo koristiti mjere za zaštitu potrošača električne energije. Taj primjer proturječi uvjerenjima prema kojima su države EU-a ulaskom u zajednicu prestale biti suverene.

Vijeće EU-a donijelo je uredbu po kojoj države članice moraju ograničavati prihode proizvođača primjenjujući prag od 180 €/MWh u razdoblju od prosinca 2022. do lipnja 2023. Nužan je uvjet bio da se oduzimanjem prihoda ne dovede u pitanje pokrivanje operativnih i kapitalnih troškova. Prema tome, u okviru vladavine prava štiti se pravo proizvođača na povrat ulaganja i pokrivanje operativnih troškova. Nacionalnim okvirom provodila se i u Hrvatskoj ova obveza.

U tim okolnostima HEP je bio u vlasništvu Hrvatske. Prema tome dobit HEP-a može ići ili u državni proračun ili se može uložiti u razvoj elektroenergetskoga sustava.

Vlada Republike Hrvatske je iskoristila ovu mogućnost uvažavajući poseban status HEP-a. Donijela je krizne uredbe kojima je ograničila maloprodajne cijene električne energije za potrošače, kako u dijelu opskrbe tako i u dijelu mrežarine. HEP-ov udio u opskrbi električnom energijom iznosio je 95 %, pa je HEP podnio najveći teret.

Ujedno je iz državnog proračuna pokrivala razlike između administrativno određenih i tržišnih cijena privatnim opskrbljivačima. Time je omogućen opstanak opskrbljivača izvan HEP-a i zaštićen je razvoj maloprodajnog tržišta. Dio HEP-ovih troškova koji nije moguće pokriti prihodima izravno od potrošača djelomično mu se nadoknađivalo iz državnoga proračuna, što je bitno za njegovo održivo poslovanje.

Proizvodni portfelj HEP-a sadrži hidroelektrane za koje više nema rashoda za njihovu izgradnju (amortizirane su) dok su im operativni troškovi niski, dok udio hidroelektrične energije u pokrivanju potrošnje RH iznosi približno trećinu. Prema tome HEP-ov proizvodni portfelj može u kriznim situacijama amortizirati cijenu koju plaćaju potrošači. Ipak, poslovanje HEP-a treba biti održivo te je potrebno namaknuti sredstva za obnovu postojećih hidroelektrana jer im dijelovi imaju ograničen životni vijek.

HEP-ove tvrtke HOPS i HEP-ODS ujedno su pružale infrastrukturnu podršku za izgradnju i priključenje privatnih vjetroelektrana, sunčanih elektrana, elektrana na bioplin i biomasu. Suradnjom HEP-a i privatnih ulagača u elektrane u smislu infrastrukturne podrške iz HEP-a, došlo se u stanje gdje je 2025. udio vjetroelektrične energije u pokrivanju potrošnje 16 %, a ostalih obnovljivih izvora energije 10 % (bez hidroelektrične energije). HEP je također gradio elektrane, primjerice energetskih sustav Korlat koji električnu energiju proizvodi i iz vjetra i iz sunca na istoj lokaciji. HEP-ova neovisna podrška proizvođačima izvan HEP-a govori o vladavini prava u Hrvatskoj po standardima EU-a.

Osim uloge HEP-a u ublažavanju cjenovnih šokova, koji su potom doveli do „novog normalnog“ s dvostruko većim veleprodajnim cijenama u odnosu na pretkrizno razdoblje, HEP ujedno održava elektroenergetsku mrežu pouzdanom i sigurnom. Hrvatski državni teritorij je u tome smislu posebno zahtjevan: uz more dalekovode ugrožava posolica, u sjevernoj Hrvatskoj su mrežu znatno oštetili olujni vjetrovi, a u elektroenergetska mreža je u Lici izložena oštrim zimama. Hrvatsku je 2020. pogodio razoran potres koji je znatno oštetio mrežu, a 2023. i 2024. olujna nevremena su oštetila mrežu koju su HOPS i HEP-ODS obnavljali u najkraćem roku.

HEP je ujedno uspješno koristio sredstva EU-a za dodatno jačanje i obnavljanje elektroenergetske mreže (NPOO). HEP-ODS omogućava punjenje distribucijske mreže sunčanim elektranama rekordnom brzinom tako da na oko trećinu trafostanica više nije moguće priključiti ni jedan dodatni MW. Nedavno objavljeno savjetovanje o novom planu razvoja distribucijske mreže za razdoblje od 2027. do 2036. najavljuje velika ulaganja u nju kako bi se povećale prihvatne mogućnosti mreže, o čemu je za Hrvatski radio ovaj mjesec govorio HEP-ODS.

Prema tome suvereno odlučivanje o sigurnoj i pouzdanoj opskrbi električnom energijom u kriznim stanjima nije nešto što države EU-a prepuštaju isključivo tržišnoj ekonomiji. Hrvatska tu ima instrumente kojima osigurava s jedne strane priuštive cijene, a s druge sigurnu i pouzdanu opskrbu električnom energijom.

HEP je bio sponzor INTERNEF-a na čemu mu se INTERENEF ovim putem zahvaljuje.

HEP’s role during the 2022 energy price surge and in responding to earthquakes and storms

The 10th INTERENEF was held in Zagreb on 13 October 2026 under the title “Energy and Food Sovereignty in an Age of Deglobalisation”.

It raised the question: how much energy can a country produce domestically, and how resilient is it to disruptions in global markets?

Croatia’s response to the 2022 energy crisis, marked by price shocks, provides an instructive example within the EU legal framework. Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) played an indispensable role in this response. Between 2021 and August 2022, wholesale prices rose exponentially from €55 to €950/MWh, before falling to €250/MWh at the end of 2022.

This demonstrates that an EU Member State, in this case Croatia, has the sovereign right to adopt measures to protect electricity consumers. This example contradicts the belief that EU countries ceased to be sovereign when they joined the Union.

The Council of the EU adopted a regulation requiring Member States to cap electricity producers’ revenues at €180/MWh from December 2022 to June 2023. A key requirement was that the clawback of revenues must not compromise producers’ ability to cover operating and capital costs. The rule of law therefore protects producers’ right to recoup their investment and cover operating costs. Croatia also implemented this obligation through its national regulatory framework.

Under these circumstances, HEP was owned by the Croatian state. Its profits could therefore either be paid into the state budget or invested in developing the electricity system.

The Government of the Republic of Croatia made use of this option, taking HEP’s special status into account. It adopted emergency regulations capping retail electricity prices for consumers, covering both the supply component and network charges. HEP accounted for 95% of the electricity supply market and therefore bore the largest share of the burden.

At the same time, the Government used the state budget to compensate private suppliers for the difference between administratively set prices and market prices. This enabled suppliers outside the HEP Group to remain in business and safeguarded the development of the retail market. HEP also received partial compensation from the state budget for costs it could not recover directly from consumers, which was essential to the sustainability of its operations.

HEP’s generation portfolio includes fully depreciated hydropower plants, with no remaining construction costs to recover and low operating costs. Hydropower accounts for approximately one third of Croatia’s electricity consumption. HEP’s generation portfolio can therefore cushion the impact of price increases on consumers during crises. However, HEP’s operations must remain sustainable, and funding is needed to refurbish existing hydropower plants, as their components have finite service lives.

HEP’s companies HOPS and HEP-ODS also provided infrastructure support for the construction and grid connection of privately owned wind farms, solar power plants, biogas plants and biomass power plants. Through this cooperation between HEP and private investors in power generation, supported by HEP’s infrastructure, wind power came to cover 16% of electricity consumption in 2025, while other renewable energy sources accounted for 10%, excluding hydropower. HEP also built power plants of its own, such as the Korlat energy complex, which generates electricity from both wind and solar power at the same location. HEP’s impartial support for producers outside the HEP Group reflects Croatia’s adherence to the rule of law in line with EU standards.

In addition to mitigating price shocks, which subsequently led to a “new normal” of wholesale prices twice as high as before the crisis, HEP also ensures the reliability and security of the electricity grid. Croatia’s geography presents particular challenges in this respect: coastal transmission lines are threatened by salt spray, storm winds have caused substantial damage to the grid in northern Croatia, and the electricity grid in Lika is exposed to harsh winters. Croatia was struck by a devastating earthquake in 2020 that significantly damaged the grid. Severe storms in 2023 and 2024 also damaged the grid, which HOPS and HEP-ODS restored as quickly as possible.

HEP has also successfully used EU funding under the National Recovery and Resilience Plan (NPOO) to further strengthen and renew the electricity grid. HEP-ODS is connecting solar power plants to the distribution grid at a record pace, to the point where around one third of substations can no longer accommodate even one additional megawatt of generation capacity. The new distribution grid development plan for 2027–2036, recently opened for public consultation, envisages substantial investment to increase the grid’s hosting capacity. HEP-ODS discussed this on Croatian Radio this month.

Sovereign decision-making on a secure, reliable and affordable electricity supply during crises is therefore not something EU Member States leave entirely to market forces. Croatia has instruments at its disposal to ensure both affordable prices and a secure, reliable electricity supply.

INTERENEF would like to take this opportunity to thank HEP for sponsoring the event.